Prof. dr Svetlana Vrzić Petronijević: Sve što treba da znate o porođaju
17.04.2024. / Izvor: Bebac.com
Duboko smo zaronili u tajanstveni svet porođaja sa prof. dr Svetlanom Vrzić Petronijević
Zamislite trenutak kada se svet okreće naglavačke, a sve što možete čuti su otkucaji sopstvenog srca i miris vaše tek rođe bebe. Ta magija porođaja isprepletana je snagom i nežnošću, ali i bolom koji lagano nestaje jer ste napokon zagrlili bebca.
U intervjuu sa načelnicom Poliklinike za perinatologiju Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKCS, prof. dr Svetlanom Vrzić Petronijević, duboko smo zaronili u tajanstveni svet porođaja, istražujući sve - od pripreme za porođaj do značaja lekara i uigranog medicinskog tima kada stvari krenu po zlu.
U intervjuu sa načelnicom Poliklinike za perinatologiju Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKCS, prof. dr Svetlanom Vrzić Petronijević, duboko smo zaronili u tajanstveni svet porođaja, istražujući sve - od pripreme za porođaj do značaja lekara i uigranog medicinskog tima kada stvari krenu po zlu.
Foto: Prof. dr Svetlanom Vrzić Petronijević
— Idealna priprema za porođaj verovatno ne postoji, jer svaka majka je drugačija. Kod nas na Klinici nekada smo imali organizovanu psihofizičku pripremu za trudnice uz obilazak porodilišta, što je odličan način da se buduće majke upoznaju sa prostorom i postupcima u toku porođaja— navodi prof. dr Vrzić Petronijević za roditeljski portal Bebac i dodaje da je danas, na žalost na trudnici da izbalansira informacije koje pročita, dobije od prijateljica ili u školici za trudnice.
Osnova svega je poverenje
Trudnoća je prvi korak ka većoj, lepšoj i srećnijoj porodici, a porođaj je trenutak kada se porodica istinski stvara. Taj vrlo emotivan, osetljiv i intiman momenat ostvarenje je sna svih parova. Sve to je posebna čast, ali i odgovornost zaposlenih u porodilištu, od doktora, babica, anesteziologa i svih koji će učiniti da san o porodici postane stvarnost.
— Osnova svega je poverenje. Ako imate poverenja u osobu koja vam vodi trudnoću onda ćete imati poverenje i u njene savete — navela je profesorka Vrzić Petronijević.
U eri velikog protoka informacija koje su na klik od nas često se dešava da se buduće majke preplaše porođaja. Jedno od najčešćih pitanja, pored toga kako se boriti sa bolom tokom porođaja, jeste i kako izbeći epiziotomiju i da li se ona radi rutinski.
— U starijoj literaturi epiziotomija je bila standardna procedura, međutim u današnje vreme ona skoro i da se ne pominje iako je u mnogim situacijama značajna, jer čuva majčino i bebino zdravlje. Ideja epiziotomije je da se proširi izlazni deo porođajnog puta, a sve u cilju da povreda bude kontrolisana. Epiziotomija se ne radi rutinski nego samo kada za nju postoji indikacija. Neke od tih indikacija su kada beba ima krupniju glavu ili prednjači karlicom, ako duže traje faza istiskivanja (napona), ako postoji tendencija pucanja međice i u situacijama kada smo primorani da primenimo neku od akušerskih intervencija, poput forcepsa i vakuuma. Takođe, epiziotomija se radi kod blizanačkog porođaja, ako druga beba ide karlično — objašnjava cenjena doktorka Vrzić Petronijević.
Foto: Prof. dr Svetlanom Vrzić Petronijević
Indukcija tokom porođaja može da spasi život bebe
Svaka lekarska intervencija tokom porođaja ima svoju funkciju i značaj, a sve u cilju da na siguran način beba što pre zdrava bude u maminom naručju.
— Ideja je da porođaj u bolničkim uslovima bude dirigovan i vođen. To znači da će doktor u svakom momentu znati kako porođaj napreduje da bi znali u kom trenutku treba da se adekvatno interveniše. To je jedan princip porođaja, a drugi je spontani porođaj koji ide svojim tokom pa intervenišemo kada nešto krene kako ne treba. Osnovno pitanje je, dakle da li nešto preduprediti ili čekati da se desi — objašnjava dr Vrzić Petronijević na osnovu svog bogatog dugogodišnjeg iskustva iz porođajne sale. Indukcija porođaja, tačnije artificijalno započinjanje porođaja, ima svoje značajno mesto u medicini i stroge indikacije i uslove izvođenja. Podrazumeva da porođaj nije spontano započeo već da ga izazivamo, bilo u terminu ili pre njega i apsolutno mora da se sprovodi u uslovima diririgovanog porođaja.
— Važno je razgraničiti indukciju i stimulaciju što nije isto. Dešava se da porođaj napreduje, mama je otvorena pet ili šest centimetara, (prstiju), a vodenjak nije pukao. U toj situaciji bezbednije je prokinuti vodenjak, što je potpuno bezbolno, kako ne bi došlo do usporavanja faze otvaranja grlića. Plodova voda koja ističe u tom trenutku rasteretiće matericu koja će moći da se obavije oko bebe. Tako ćemo pospešiti kontrakcije i to je prirodna stimulacija porođaja. Po pravilu u tim situacijama dajemo i sintocinon, preparat koji je identičan oksitocinu koji telo i inače luči u toku porođaja, kako bi kontrolisali i ujednačili kontrakcije i poboljšali naleganje prednjačećeg dela ploda na ulaz u karlicu. Tada buduća mama dobija analgetike, a medicinski tim prati i otkucaje bebinog srca — objašnjava ona. Sve ovo se radi zarad zdravlja i dobrobiti mame i bebe, što u uslovima kućnog porođaja nije moguće.
Kako navodi doktorka kućni porođaj je u svetu sve popularniji, pa se samim tim dešava i kod nas. Jedina i ni malo beznačajna razlika je što su u svetu porodilišta obaveštena da se porođaj u kućnim uslovima odvija, a kod nas se žene porađaju kod kuće bez standardizovanog informisanja zdravstvenog sistema. Ona navodi da se sve češće dešava da porodilje dolaze sa kućnog porođaja u porodilište sa komplikacijama.
Komplikacije na porođaju mogu se rešiti uz saradnju trudnice i lekara
Buduće mame često se pitaju šta ako dođe do komplikacija tokom porođaja i da li se komplikacija svaki put razrešava operativnim putem. Najčešći problemi dešavaju se u fazi istiskivanja bebe, dok traju naponi, i oni se mogu rešavati u korist mame i bebe tako što će lekar koristiti procedure, instrumente i manevre kako bi pomogli da se beba rodi. Kada dođe do problema može se koristiti vakuum i forceps uz obaveznu epiziotomiju, ali i Kristelerov manevar kojim se kontroliše položaj bebe u stomaku i lagano joj pomaže da se rodi. Sve nabrojano izaziva ogroman strah kod budućih mama, ali kako navodi doktorka Svetlana Vrzić Petronijević sve gore navedeno je opravdano, ukoliko se radi kako treba, pomoći će da se spasi život mame i bebe.
— Tokom napona majka bi trebalo ravnomerno i pravilno da diše, da sarađuje sa babicom i sluša njene instrukcije. U ovim momentima mamama je od koristi priprema za porođaj na koju su išle. Važno je da buduća majka bude upoznata sa fazama i procesom porođaja. Kada mama ima epidural sve je lakše, ipak ukoliko mama ne prima epidural mi joj dajemo analgetike, ali epidural ne treba da obezboli fazu istiskivanja jer ona zahteva potpunu kontrolu trudnice, već da joj obezboli fazu širenja grlića koja može trajati i do 8h i na taj način joj “kupi” snagu za porođaj. Zato je važno naglasiti da bez obzira na to porođaj ipak malo mora da boli — navodi doktorka.
Kada dođe do momenta rađanja bebe lekari su tu da pomognu koliko je potrebno i reše problem ako do njega dođe.
— Nekada mi moramo da pomognemo u rađanju, naročito kada naponi nisu efikasni i dovoljno dugog trajanja što je neretko posledica insistiranja na dodavanju anestetika pred samo istiskivanje i tada najčešće i koristimo ozloglašeni Kristelerov zahvat “trećom rukom” koji ima svoje mesto u medicini pogotovo kod karličnog porođaja. To se radi samo kada je neophodno i postoji tehnika kako i kada se to radi,. Ukoliko se beba tako ne rodi sledeći korak je akušerska intervencija, vakuum ili forceps — navodi doktorka.
Foto: Prof. dr Svetlanom Vrzić Petronijević
Iako je porođaj izazovan svaka trudnica treba da zna DA ONA TO MOŽE!
Ovi momenti u porođaju su stresni i zahtevaju brzu i stručnu reakciju ginekologa akušera, jer ako je glavica na izlazu carski rez više nije opcija.
— Po pravilu, ako je glava na izlazu i neće da izađe, akušerske intervencije bi trebalo da se rade u opštoj anesteziji. Vakuum može da se stavi na bebinu glavu i on zahteva manju veštinu jer se koristi kao pomoć pri kontrakciji. On nije invazivan kao forceps koji zahteva veču veštinu i iskustvo akušera — objašnjava dr Vrzić Petronijević i dodaje da kada dođe do toga znači da je situacija akutna. To su momenti kada su i žena i njena beba u rizičnoj situaciji, a buduća majka pruža lekarima puno poverenje.
— Naš posao zahteva iskustvo, a ja kao žensko, znam koliko je važno da se zadobije poverenje pacijentkinje. Nije ovo tipična medicina i stavovi su mi se promenili kada sam postala majka. Ginekologija jeste ženska grana i sva logika govori da žena zna da pomogne drugim ženama — iskreno se osvrnula doktorka na najstresnije, a ujedno i najemotivnije momente u njenom poslu. U razgovoru za roditeljski portal Bebac doktorka je napomenula značaj sagledavanja čina rađanja kroz širu sliku. Sve muke trudnoće i porođaja isplate se kada imamo viši cilj kome težimo „sve se isplati kada žena zna da će postati majka”, navodi prof. dr Svetlana Vrzić Petronijević.
— Ono što kažem i svojim pacijentkinjama reći ću i sada. Boli, boli kao đavo, ali svakim danom će biti bolje. Važno je da znamo da je taj bol produktivan i da taj bol tokom porođaja nije patološki. To je bol koja će nam iznedriti decu — rekla je svoje reči ohrabrenja dr Vrzić Petronijević budućim majkama.
Da li ste trudni ili imate bebu?
Unesite termin porođaja ili datum
rođenja vašeg bebca i pratite njegov
razvoj iz nedelje u nedelju.
Unesite termin porođaja ili datum
rođenja vašeg bebca i pratite njegov
razvoj iz nedelje u nedelju.
Saznajte sve što Vas interesuje. Razmenite iskustva, savete. Pronađite prijatelje i podršku. Priključite se Bebac forumu »